Općim opisom pojma, Intelektualno vlasništvo je definirano kao kategorija vlasništva koja uključuje nematerijalne tvorevine ljudskog intelekta. Postoje mnoge vrste intelektualnog vlasništva. Najpoznatije vrste su patenti, autorska prava, zaštitni znakovi i poslovne tajne. Suvremeni koncept intelektualnog vlasništva razvio se u Engleskoj u 17. i 18. stoljeću a izraz “intelektualno vlasništvo” počeo se koristiti u 19. stoljeću, iako je tek krajem 20. stoljeća pojam zaštita intelektualnog vlasništva postao uobičajen u većini svjetskih pravnih sustava. Pristaše zakona o intelektualnom vlasništvu često opisuju njegovu glavnu svrhu kao poticanje stvaranja širokog spektra intelektualnih dobara s ciljem motiviranja istraživača i inovatora na stvaranje kvalitetne dodatne vrijednosti ljudskom društvu. Da bi se to postiglo, zakon daje ljudima i tvrtkama vlasnička prava na određene informacije i intelektualna dobra koja stvaraju, obično na ograničeno vremensko razdoblje .
Zakoni o intelektualnom vlasništvu dopuštaju ljudima da zaštite svoje izvorne ideje i spriječe neovlašteno kopiranje ideja i postignuća.

Najčešći oblici intelektualnog vlasništva:

Patenti i korisni modeli  – Patentna zaštita učinkovit je poslovni alat koji svojim nositeljima omogućuje povrat sredstava uloženih u istraživanje i razvoj novih proizvoda i tehnologija kroz svojevrsni monopol na korištenje zaštićenog tehničkog rješenja tijekom trajanja patentne zaštite.
Zaštitni znakovi – Zaštitni znak vlasniku jamči isključivo pravo stavljanja na tržište proizvoda i/ili usluga koje nose taj znak
Industrijski dizajn – Dizajn pridonosi konkurentnosti i prodaji proizvoda te povećava njegovu komercijalnu vrijednost
Autorsko pravo i srodna prava – Zaštita autorskog i srodnih prava od iznimne je važnosti za održavanje i razvoj potencijala kreativnih tvrtki te za stvaralaštvo individualnih umjetnika, glazbenika, pisaca i drugih autora u kulturnom i umjetničkom sektoru

Povijest inovacija na tlu Hrvatske

Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske tijelo je državne uprave koje obavlja poslove iz područja zaštite prava intelektualnog vlasništva.
Zavod provodi postupke za priznanje prava industrijskog vlasništva (patenti, žigovi (zaštitni znakovi), industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti, topografije poluvodičkih proizvoda), te se bavi pratećom stručnom i zakonodavnom djelatnošću. Djelatnost Zavoda u zakonodavnom i stručnom dijelu uključuje i područje autorskog prava i srodnih prava. Osim zakonodavne i stručne djelatnosti te postupaka priznanja prava, važan dio djelovanja Zavoda predstavlja informacijska i servisna djelatnost iz područja intelektualnog vlasništva, te suradnja s ostalim institucijama za provedbu prava intelektualnog vlasništva i potporu inovacijskoj djelatnosti, kao i suradnja s gospodarskim i znanstvenoistraživačkim entitetima. U obavljanju poslova Zavoda značajnu ulogu ima međunarodna suradnja s regionalnim i međunarodnim organizacijama iz područja intelektualnog vlasništva, kao i s odgovarajućim državnim institucijama drugih zemalja, a Zavod obavlja i stručne poslove koji se odnose na pripremu, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz područja intelektualnog vlasništva.

Više o radu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo pročitejte na poveznici: DRŽAVNI ZAVOD ZA zaštitu intelektualnog vlasništva

MZOS – Predlošci za transfer tehnologije